Skip to main content

Embaixador Foun Brazil,Estadus Unidus,Nova Zelandia Simu Pose Husi Prezidente Repúblika

Intervensaun badak husi S. E. Prezidente Repúblika iha serimónia tomada-de-pose husi Embaixador foun ba Brasil , Estadus Unidus Amérika no Nova Zelándia

 Dili, 13 Agostu 2019

Família sira no hotu-hotu ne’ebé marka prezensa iha ne’ e
Exelentísimus embaixadores empossadus,

Ho haksolok boot mak Prezidente Repúblika prezide serimónia tomada-de-pose husi Exelénsia sira nu’udar Embaixador foun Timor-Leste nian ba Brasil, Estadus Unidus no Nova Zelándia. Prezidente no Governu nomeia Ita-Boot sira tanba fiar katak Ita-Boot sira sei koopera ho governu Brazil, Estadus Unidus no Nova Zelándia, atu haforsa liután relasaun  entre ita-nia rain no sira-nian. 

Prezidente Repúblika fiar katak Embaixador sira ne’ebé foin simu pose iha kapasidade. Nia fiar katak sira bele  hasa’e no loke liután nível no ámbitu kooperasaun entre ita-nia Estadus.

Kona-ba Brasil, ha’u aproveita oportunidade ida ne’e atu fó-hanoin katak iha simeira CPLP  ne’ebé hala’o iha Brasil, mak Timor-Leste tama ofisialmente  nu’ udar membru CPLP nia. Ita simu ona Chefes Estadu Brasil nian iha ita-nia país. Kooperasaun entre ita la’o di’ak, liuliu iha área edukasaun, iha formasaun ba kuadrus universitárius. Timor-Leste mak lolo prezidénsia rotativa CPLP nian ba Brasil, iha tinan 2016.

Señor Embaixador Olímpio Branco, ne’ebé ha’u foin fó posse, iha karreira naruk ona.   Nia kaer ona knaar nu’ udar Sekretáriu-Jeral Negósius Estranjeirus no Kooperasaun no hahú kedas servisu ba Ministériu Negósius Estranjeirus, bainhira instituisaun ida ne’e harii, molok ita restaura formalmente ita-nia Independénsia. Embaixador Olímpio Branco hala’ o tiha ona knaar nu’ udar Embaixador Timor-Leste nian ba Repúblika Popular China no ba Repúblika Cuba.  Ha’ u konfia iha nia kompeténsia no dedikasaun no ha’u deseja susessus ba Embaixador ne’e.

Kona-ba Embaixador Isílio Coelho, importante hatete katak, nia  hanesan  rin ida Ministériu Negósius Estranjeirus nian.  Hahú kedas servisu ba Ministériu bainhira instituisaun ne’e harii formalmente, molok ita restaura formalmente ita-nia Independénsia. Embaixador Isílio hala’o knaar oioin, inklui Sekretáriu Jeral MNEC nian no Embaixador ba Japão. Susessus ba ninia knaar foun nu’udar Embaixador. 
  
Hosi kedas loron ita restaura ita-nia independénsia, tanba ita estabelese relasoens diplomátikas iha nível embaixador rezidente, kooperasaun ho Estadus Unidus hala’o iha sektor oioin, liliu iha área defeza.

Ikus liu, señor Embaixador Lisualdo, quadru ida husi ita-nia ministériu, diplomata karreira nian, sei hala’o knaar iha país viziñu ida, país ida ne’ebé hamutuk ho ita iha momentu difísil sira ne’ebé ita hasoru horiuluk.  Ha’u fó-hanoin katak Nova Zelándia integra mós INTERFET (forsa internasionál  ne’ebé tun iha Timor-Leste, iha 20 Setembru 1999). Ita haree militar sira-nia profisionalismu no nain ida mate iha períodu tranzisaun.  Iha mós momentu difísil seluk ida, iha ita-nia períodu   istória foin liubá,  nu’udar Estadu, ne’ebé komunidade internasional mós rekoñese, iha 2006, Nova Zelándia mai mós tulun Timor-Leste. Kooperasaun ne’e sei boot babeibeik no ha’u fiar diplomata ida ne’e, katak Embaixador Lisualdo, sei  hatene loke no haklean liután kooperasaun ho Nova Zelândia.

Ikus liu, ha’u aproveita okaziaun ida ne’e atu hatete katak, bainhira presiza, ha’u sei fó apoiu tomak ba Señores embaixadores.   

Ita-Boot sira iha ha’ u-nia konfiansa. Susesu ba señores Embaixadores!

Comments

Popular posts from this blog

Saudoso Francisco Borja Da Costa

SAUDOSO FRANCISCO BORJA DA COSTA 1946/1975 Francisco Borja da Costa: “ ……Na ponta da minha baioneta/Marcarei na história a forma da minha libertação” Lia na’in ida-ne’e koñesidu liu ho nia naran apalidu, Borja da Costa bainhira ita ko’alia kona-ba “Sé maka Sé” iha mundu literária Timor-Leste nian. Nia moris “iha Fatuberlihu, iha kosta sul Timor-Leste iha loron 14, fulan-Outubru, tinan 1946. Nia mate ho tinan 30 bainhira Timor-Leste hetan invazaun hosi tropa Indonézia iha loron 7, fulan-Dezembru. Tropás parakedista sira maka oho nia. Borja da Costa iha nia observasaun di’ak ba kestaun diskriminasaun durante tempu ukun koloniál Portugés nian “bainhira nia tuir obrigasaun militar ba tropaz Portugés no haknaar iha Laclubar. Nia haree katak knaar militar ne’ebé nia hala’o nu’udar “esperiensia di’ak”tanba nia hetan aten boot atu ko’alia hasoru diskriminasaun rasiál. Liutiha halo hotu knaar militár, nia fila fali ba knaar governu nian. Hosi nia pozisaun iha governu, nia bele observa pr

Massakre Kraras,8 De Agostu 1983

REFLESAUN BA MASAKRE KRARAS 8 DE AGOSTU 1983 Masakre Kraras nebe Akontese iha loron 8 Agustus 1983, ne’e hanesan Asaun Organizadu nebe hanaran levantementu armada, nebe kontinuasaun husi funu segundu etapa gerelia hafoin baze apoiu rahun, tamba kontinuasaun husi funu iha segunda etapa gerilia hafoin baze apoiu rahun, Iha 8 agustu komandu ba luta fo ona orden nebe komandu da luta estuda situasaun Indonesia atu antisipa ona fo orden ba timor oan sira hotu atu halo lavantementu iha 8 agustu tuku lima loraik kraras nee’e tenki tarutu, tuku 7 tarutu iha ossu, tuku 8 tarutu iha nahareka atu nune rona iha fatin-fatin nebe aas atu nune sira nebe mak iha rai tetuk se kilat ba Indonesia hodi halo levantementu atu hasai kilat husi inimigu nia liman  hodi lori ba ailaran, katak involvimentu funu kuaze povu nian, tan ne’e Indonesia sira hatene oho populasaun iha Kraras, maibe akontesmentu laos iha Kraras deit ema mate barak liu, Buanurak, Watulari, watucarbau, Ilomar no ba fatin seluk tan. Leva

REPREZENTANTE POVU OECUSSE HUSU REVOGA DEKRETU PARLAMENTU NASIONAL

REPREZENTANTE HUSI POVU ATONI OE-CUSSE-AMBENO HUSU REVOGA DEKRETU PARLAMENTU NASIONÁL Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Dili, 12 jullu 2019 Reprezentante husi Povu Atoni Oe-cusse Ambeno hasoru malu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hodi hato’o preokupasaun kona-ba alterasaun Lei númeru 3/2014 no husu atu entidade hotu-hotu, inklui partidu polítiku sira tur hamutuk no Parlamentu Nasionál atu revoga Dekretu Parlamentu Nasionál ne’ebé altera Lei númeru 3/2014. Povu Atoni Oecusse-Ambeno,  reprezenta Liurai Costa, Liurai Hornai, Liurai Cruz, suku 18 no Naijuf/ Dato, organizasaun sosiedade sivíl no juventude,  hato’o preokupasaun relasiona  ho alterasaun Lei númeru 3/2014 husi  Parlamentu Nasionál, ne’ebé hasai kbiit Prezidente Repúblika atu nomea no fó posse ba Prezidente Autoridade RAEOA/ZEESM. Nune’e, ho alterasaun ne’e hamihis konsensu nasionál entre orgaun Estadu ne’ebé halo iha 2014 kona-ba hahú ba dahuluk programa integradu dezenvovimentu territoriál-ZEESM