Intervensaun badak husi S. E. Prezidente Repúblika iha serimónia tomada-de-pose husi Embaixador foun ba Brasil , Estadus Unidus Amérika no Nova Zelándia
Dili, 13 Agostu 2019
Família sira no hotu-hotu ne’ebé marka prezensa iha ne’ e
Exelentísimus embaixadores empossadus,
Ho haksolok boot mak Prezidente Repúblika prezide serimónia tomada-de-pose husi Exelénsia sira nu’udar Embaixador foun Timor-Leste nian ba Brasil, Estadus Unidus no Nova Zelándia. Prezidente no Governu nomeia Ita-Boot sira tanba fiar katak Ita-Boot sira sei koopera ho governu Brazil, Estadus Unidus no Nova Zelándia, atu haforsa liután relasaun entre ita-nia rain no sira-nian.
Prezidente Repúblika fiar katak Embaixador sira ne’ebé foin simu pose iha kapasidade. Nia fiar katak sira bele hasa’e no loke liután nível no ámbitu kooperasaun entre ita-nia Estadus.
Kona-ba Brasil, ha’u aproveita oportunidade ida ne’e atu fó-hanoin katak iha simeira CPLP ne’ebé hala’o iha Brasil, mak Timor-Leste tama ofisialmente nu’ udar membru CPLP nia. Ita simu ona Chefes Estadu Brasil nian iha ita-nia país. Kooperasaun entre ita la’o di’ak, liuliu iha área edukasaun, iha formasaun ba kuadrus universitárius. Timor-Leste mak lolo prezidénsia rotativa CPLP nian ba Brasil, iha tinan 2016.
Señor Embaixador Olímpio Branco, ne’ebé ha’u foin fó posse, iha karreira naruk ona. Nia kaer ona knaar nu’ udar Sekretáriu-Jeral Negósius Estranjeirus no Kooperasaun no hahú kedas servisu ba Ministériu Negósius Estranjeirus, bainhira instituisaun ida ne’e harii, molok ita restaura formalmente ita-nia Independénsia. Embaixador Olímpio Branco hala’ o tiha ona knaar nu’ udar Embaixador Timor-Leste nian ba Repúblika Popular China no ba Repúblika Cuba. Ha’ u konfia iha nia kompeténsia no dedikasaun no ha’u deseja susessus ba Embaixador ne’e.
Kona-ba Embaixador Isílio Coelho, importante hatete katak, nia hanesan rin ida Ministériu Negósius Estranjeirus nian. Hahú kedas servisu ba Ministériu bainhira instituisaun ne’e harii formalmente, molok ita restaura formalmente ita-nia Independénsia. Embaixador Isílio hala’o knaar oioin, inklui Sekretáriu Jeral MNEC nian no Embaixador ba Japão. Susessus ba ninia knaar foun nu’udar Embaixador.
Hosi kedas loron ita restaura ita-nia independénsia, tanba ita estabelese relasoens diplomátikas iha nível embaixador rezidente, kooperasaun ho Estadus Unidus hala’o iha sektor oioin, liliu iha área defeza.
Ikus liu, señor Embaixador Lisualdo, quadru ida husi ita-nia ministériu, diplomata karreira nian, sei hala’o knaar iha país viziñu ida, país ida ne’ebé hamutuk ho ita iha momentu difísil sira ne’ebé ita hasoru horiuluk. Ha’u fó-hanoin katak Nova Zelándia integra mós INTERFET (forsa internasionál ne’ebé tun iha Timor-Leste, iha 20 Setembru 1999). Ita haree militar sira-nia profisionalismu no nain ida mate iha períodu tranzisaun. Iha mós momentu difísil seluk ida, iha ita-nia períodu istória foin liubá, nu’udar Estadu, ne’ebé komunidade internasional mós rekoñese, iha 2006, Nova Zelándia mai mós tulun Timor-Leste. Kooperasaun ne’e sei boot babeibeik no ha’u fiar diplomata ida ne’e, katak Embaixador Lisualdo, sei hatene loke no haklean liután kooperasaun ho Nova Zelândia.
Ikus liu, ha’u aproveita okaziaun ida ne’e atu hatete katak, bainhira presiza, ha’u sei fó apoiu tomak ba Señores embaixadores.
Comments
Post a Comment