Skip to main content

KONFERÉNSIA IMPRENSA OJP CNRT

KONFERÉNSIA IMPRENSA OJP CNRT

"Deklarasaun Hasoru Deputado Jose Agustinho Somotxo no Francisco Branco Partidu Fretilin Ne'ebé Halo Akuzasaun no Justisa Popular Hasoru Sekretáriu-Jeral CNRT Francisco Kalbudi Lay"

Depois de akompanya deklarasaun nebe halo hosi Deputado Jose Agustinho Sumotxo no Francisco Branco hosi Bancada Fretilin, iha loron-tersa, 25 fulan-Junu 2019 kona ba nomeasaun Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay ba Presidente Autoridade ba Expo Dubai ba periodu 2020 to’o 2021, maka ami Juventude CNRT hatoo ami nia deklarasaun hanesan tuir nee:

1. Ami Juventude CNRT lamenta no rejeita hahalok Senor nain rua nebe halo deklarasaun bazeia deit ba iha rumores ka isu nebe mosu. Ida nee hatudu attitude imprudensia politika imi nain rua nian tanba halo atake pessoal hasoru Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay sem kualker evidensia.

2. Ami Juventude CNRT rejeita hahalok imi nain rua nebe kebra prinsipiu Prezunsaun Inosensia nebe sai hanesan mos baze ba Estadu Direitu Demokratiku, tanba halo julgamentu popular ba Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay sem kualker desizaun hosi kualker Tribunal iha Timor-Leste.

3. Tuir ami nian hare katak hahalok nee hanesan vingansa no perseguisaun politika nebe imi halo desde uluk kedas hodi destroy integridade   pessoal Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay. Ida nee kontra ona direitus humanos nebe sai baze principal ba estadu Direitu Demokratiku nebe regulariza iha Konstituisaun RDTL.

4. Kona ba Dignidade Estadu, ami hakarak hatoo ba publiku katak  Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay oras nee sai mos hanesan Vice Presidente ASEAN Football  Federation (AFF) ka Federasaun Footbal ASEAN. Prosesu hili Kompanyeiru Francisico Kalbuadi Lay nee rigoroso tanba organizasaun Internasional ida nee iha reputasaun boot iha area futebol. Ho nomeasaun Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay nee hasae dignidade Nasaun no Estadu RDTL, tanba Timor oan ida hetan konfiansa hosi Organizasaun internasional hodi lidera lesuk Organizasaun nee.

5. Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay nebe oras nee hanesan mos Deputadu Parlamentu Nasional hatudu ezemplu ida nebe diak tebes ba ita hotu, tanba nia la subar iha imunidade nia laran. Nia rasik deside hodi ba hatan iha Ministerio Publiku sem PN hasai nia imunidade, tanba nia no ami hotu fiar katak nia la sala tanba nia nunka involve iha kualker tipu de krime. Ezemplu ida nee mak ita hotu iha Timor-Leste tenki banati tuir.

6. Imi nain rua hatudu deit liman ba Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay maibe haluha tiha katak imi nain rua nia kamarada balun, hetan akuzaun hosi Ministerio Publiku  maibe sai Embaixador no pior liu tan balun simu posse hanesan Membro do Governo iha Setimu (VII) Governu.  Imi nain rua nia maluk balun fali Tribunal de Kontas iha nia relatoriu auditoria hatudu momos halo lakon dezenas de milhoes de Dolares Americanos maibe oras nee kontinua dezempenha hela funsaun iha instituisaun Estadu nian. Ida nee imi nain rua la kestiona katak sira nee bele hatun dignidade Estadu nian. Maibe imi nain rua hatudu fali liman ba ema nebe oras nee la iha akuzaaun ruma hosi Ministerio Publico no mos la submete ba julgamentu iha Tribunal. Atitude ida nee hatudu deit imi nia vingansa, ignoransia no paranoia  politika.

7. Ami hakarak agradese ba Oitavu (VIII) Governu Konstitusional nebe nomeia (por meríto) Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay nudar Presidente Autoridade ba Expo Dubai tanba nia kapasidade no esperiencia lidera Expo Milan iha tinan 2015, ho diak no susesu tebes. Nunee maka ami iha CNRT no AMP apoia tomak nomeasaun ida nee tanba ami fiar katak Komapanyeiru Francisco Kalbuadi Lay sei Lidera Autoridade Expo Dubai nee ho susesu.

8. Ami mos hakarak hatoo katak, Governu nebe lidera hosi Sua Exelénsia Taur Matan Ruak kaer metin ba prinsipiu Prezunsaun Inosensia hodi la monu ba manobra politika ho tentativa atu halo perseguisaun politika ba adversariu politika hanesan imi nain rua ho imi nain rua nia Camarada sira halo dadaun nee. Pior  liu tan imi nain rua nee subar iha imunidade nia laran hodi halo akuzaun alheia ka arbiru sem kualker provas hodi estraga deit ema nia integridade pessoal.

Ikus-liu, Ami Joventude Partidu CNRT reitera ka fo nafatin konfiansa ba Kompanyeiru Francisco Kalbuadi Lay nudar Secretario Jeral Partido CNRT nomos Kordenador Jeral Concelho Diretiva AMP.

Comments

Popular posts from this blog

Saudoso Francisco Borja Da Costa

SAUDOSO FRANCISCO BORJA DA COSTA 1946/1975 Francisco Borja da Costa: “ ……Na ponta da minha baioneta/Marcarei na história a forma da minha libertação” Lia na’in ida-ne’e koñesidu liu ho nia naran apalidu, Borja da Costa bainhira ita ko’alia kona-ba “Sé maka Sé” iha mundu literária Timor-Leste nian. Nia moris “iha Fatuberlihu, iha kosta sul Timor-Leste iha loron 14, fulan-Outubru, tinan 1946. Nia mate ho tinan 30 bainhira Timor-Leste hetan invazaun hosi tropa Indonézia iha loron 7, fulan-Dezembru. Tropás parakedista sira maka oho nia. Borja da Costa iha nia observasaun di’ak ba kestaun diskriminasaun durante tempu ukun koloniál Portugés nian “bainhira nia tuir obrigasaun militar ba tropaz Portugés no haknaar iha Laclubar. Nia haree katak knaar militar ne’ebé nia hala’o nu’udar “esperiensia di’ak”tanba nia hetan aten boot atu ko’alia hasoru diskriminasaun rasiál. Liutiha halo hotu knaar militár, nia fila fali ba knaar governu nian. Hosi nia pozisaun iha governu, nia bele observa pr

Massakre Kraras,8 De Agostu 1983

REFLESAUN BA MASAKRE KRARAS 8 DE AGOSTU 1983 Masakre Kraras nebe Akontese iha loron 8 Agustus 1983, ne’e hanesan Asaun Organizadu nebe hanaran levantementu armada, nebe kontinuasaun husi funu segundu etapa gerelia hafoin baze apoiu rahun, tamba kontinuasaun husi funu iha segunda etapa gerilia hafoin baze apoiu rahun, Iha 8 agustu komandu ba luta fo ona orden nebe komandu da luta estuda situasaun Indonesia atu antisipa ona fo orden ba timor oan sira hotu atu halo lavantementu iha 8 agustu tuku lima loraik kraras nee’e tenki tarutu, tuku 7 tarutu iha ossu, tuku 8 tarutu iha nahareka atu nune rona iha fatin-fatin nebe aas atu nune sira nebe mak iha rai tetuk se kilat ba Indonesia hodi halo levantementu atu hasai kilat husi inimigu nia liman  hodi lori ba ailaran, katak involvimentu funu kuaze povu nian, tan ne’e Indonesia sira hatene oho populasaun iha Kraras, maibe akontesmentu laos iha Kraras deit ema mate barak liu, Buanurak, Watulari, watucarbau, Ilomar no ba fatin seluk tan. Leva

REPREZENTANTE POVU OECUSSE HUSU REVOGA DEKRETU PARLAMENTU NASIONAL

REPREZENTANTE HUSI POVU ATONI OE-CUSSE-AMBENO HUSU REVOGA DEKRETU PARLAMENTU NASIONÁL Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Dili, 12 jullu 2019 Reprezentante husi Povu Atoni Oe-cusse Ambeno hasoru malu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hodi hato’o preokupasaun kona-ba alterasaun Lei númeru 3/2014 no husu atu entidade hotu-hotu, inklui partidu polítiku sira tur hamutuk no Parlamentu Nasionál atu revoga Dekretu Parlamentu Nasionál ne’ebé altera Lei númeru 3/2014. Povu Atoni Oecusse-Ambeno,  reprezenta Liurai Costa, Liurai Hornai, Liurai Cruz, suku 18 no Naijuf/ Dato, organizasaun sosiedade sivíl no juventude,  hato’o preokupasaun relasiona  ho alterasaun Lei númeru 3/2014 husi  Parlamentu Nasionál, ne’ebé hasai kbiit Prezidente Repúblika atu nomea no fó posse ba Prezidente Autoridade RAEOA/ZEESM. Nune’e, ho alterasaun ne’e hamihis konsensu nasionál entre orgaun Estadu ne’ebé halo iha 2014 kona-ba hahú ba dahuluk programa integradu dezenvovimentu territoriál-ZEESM